Iako u crkvenom kalendaru nije obilježen crvenim slovom, u pojedinim krajevima njegov praznik prati vjerovanje da na taj dan ne treba raditi teške poslove, dok se istovremeno smatra dobrim danom za početak novog posla ili polazak na put.

Sveti Pantelejmon rođen je u Nikomidiji, u Maloj Aziji, krajem 3. vijeka. Bio je ljekar, a nakon što je prihvatio hrišćanstvo, svoje znanje i dar posvetio je pomaganju bolesnima, ne praveći razliku između bogatih i siromašnih.

Prema predanju, iscijelio je mnoge bolesnike, a njegova vjera bila je toliko snažna da nije želio da se odrekne Hrista ni pred pretnjom smrću. Zbog toga je postradao kao mučenik 304. godine.

Njegov kult proširio se širom hrišćanskog svijeta, a Sveti Pantelejmon i danas se poštuje kao zaštitnik medicine i farmacije. Na ikonama se najčešće prikazuje kao mladi ljekar, sa kutijom za ljekove u rukama.

Jedan od najznačajnijih hramova posvećenih ovom svetitelju nalazi se na Svetoj Gori. Riječ je o ruskom manastiru Svetog Pantelejmona, u kojem se zamonašio i Sveti Sava.

U srpskom narodu Sveti Pantelejmon poznat je i kao Sveti Pantelija. Iako njegov praznik u crkvenom kalendaru nije obilježen crvenim slovom, u pojedinim krajevima poštuje se kao veliki praznik, a neke porodice ga slave kao krsnu slavu. Postoje i mjesta u kojima se obilježava kao zavjetina, odnosno slava cijelog sela.

Narodna vjerovanja i običaji

Sveti Pantelejmon ubraja se u takozvane "ljute" ili "ognjene" svece, zajedno sa Svetim Ilijom i Ognjenom Marijom. U narodnom predanju postoji vjerovanje da nije dobro na njegov dan raditi teške poslove, posebno u polju i domaćinstvu, jer bi se time mogla prizvati nesreća ili bolest.

Zbog toga se u nekim selima praznik obilježavao kao zavjetina, kako bi se izbjegli radovi i kako bi cijelo selo zajedno proslavilo svetitelja.

Istovremeno, postoji i potpuno drugačije vjerovanje – da je ovaj dan pogodan za početak novog posla, jer će započeto biti uspješno i berićetno. Narod je vjerovao i da je dobro na Svetog Pantelejmona krenuti na put, zbog čega ga pojedini vjernici, ali i vozači, smatraju svojim zaštitnikom.

Praznik posvećen zdravlju

Budući da je Sveti Pantelejmon bio ljekar, na njegov praznik vjernici se posebno mole za zdravlje, a naročito za ozdravljenje bolesnih. U pojedinim krajevima sačuvan je običaj odlaska na izvore i sveta mjesta posvećena svetitelju, gdje se ljudi umivaju vodom i mole za zdravlje.

Na dan Svetog Pantelejmona održavaju se i različiti narodni sabori i vašari, a praznik je u mnogim mjestima prilika za okupljanje i zajedničku molitvu.

Malo je porodica koje Svetog Pantelejmona slave kao krsnu slavu. Zato se u narodu sačuvalo i vjerovanje da, ako se na ovaj dan u crkvi sretnu dvije porodice koje slave istog svetitelja, treba da čestitaju jedna drugoj slavu i da se pozdrave kao srodnici.